Operacija Oluja, koja se odvijala od 4. do 7. kolovoza 1995. godine, ključna je vojna akcija tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj. Izvedena od strane Hrvatske vojske (HV) i specijalnih jedinica Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), operacija je dovela do oslobađanja velikog dijela teritorija pod kontrolom Srpske Krajine.
Cilj operacije bio je vraćanje područja pod hrvatski suverenitet koja su od 1991. godine bila pod kontrolom srpskih pobunjenika. Hrvatske snage, brojale su oko 200,000 vojnika, dok je Srpska vojska Krajine imala približno 40,000 pripadnika. Brza ofenziva rezultirala je kolapsom srpskih obrambenih linija i povlačenjem pobunjeničkih snaga.
Operacija je započela 4. kolovoza u ranim jutarnjim satima napadom na nekoliko strateških točaka. Ključni gradovi poput Knina, glavnog grada samoproglašene Republike Srpske Krajine, oslobođeni su već 5. kolovoza. Taj datum danas se slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.
Operacija Oluja imala je dalekosežne posljedice. Osim vojne pobjede, politički značaj bio je ogroman. Hrvatska je vratila kontrolu nad 10,400 kvadratnih kilometara teritorija, što je činilo oko 18,4% površine zemlje. Također, otvoren je put za mirnu reintegraciju preostalih okupiranih područja kroz Erdutski sporazum 1998. godine.
Međutim, Oluja nije prošla bez kontroverzi. Međunarodne organizacije i srpske zajednice ističu brojna kršenja ljudskih prava i zločine počinjene tijekom i nakon operacije, uključujući ubojstva civila i progon srpskog stanovništva. Međunarodni sud pravde presudio je 2015. godine da operacija nije imala karakter genocida, ali su pojedini zločini kvalificirani kao ratni zločini.
Operacija Oluja ostaje simbol hrabrosti i odlučnosti hrvatskog naroda u borbi za slobodu i neovisnost, ali i podsjetnik na kompleksnost i tragedije ratnih sukoba.