U Hrvatskoj se 8. listopada obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskoga sabora u sjećanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ.
Ovo je jedna od najznačajnijih odluka u povijesti Hrvatskog sabora, tog čuvara hrvatskog suvereniteta i državnosti. Ona je donesena nakon što je istekla tromjesečna odgoda na Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. (Dan neovisnosti). Prethodnog dana, 7. listopada zrakoplovi JNA raketirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.
Ove godine su i dvije važne obljetnice važne za hrvatski identitet, državotvornost, ponos i slavu naše povijesti i kulture.
Dana 8. listopada 976. godine umrla je hrvatska kraljica Jelena Slavna, zaštitnica siročadi i udovica te graditeljica crkava na Gospinu otoku, od kojih će crkva sv. Marije i sv. Stjepana postati ukopno mjesto hrvatskih vladara (mauzolej). Jelena Slavna je bila supruga kralja Mihajla Krešimira II. i majka kralja Držislava Stjepana.
Stoljeće kasnije, 8. listopada 1076. godine (neki povjesničari navode 9. listopada ili čak 1075. godinu), izaslanik pape Grgura VII., opat Gebizon, okrunio je u krunidbenoj bazilici sv. Petra i Mojsija (Šuplja crkva) Dmitra Zvonimira za hrvatskoga i dalmatinskoga kralja te ga obdario krunom, žezlom, mačem i zastavom. Zvonimir dakle prima krunu od pape, najmoćnije osobe toga vremena u Europi. Zbog toga mu u svojoj prisezi zahvalnosti kralj Zvonimir obećava biti vjeran.
Zvonimirova prisega i nadgrobni natpis kraljice Jelene dokaz su hrvatske državnosti i povezanost Hrvatskog Kraljevstva s ostalim europskim državama i ukorijenjenosti u latinskoj kulturi toga vremena.
Petar Perić
