Međunarodni dan ozonskog omotača

ruj 12, 2024 | Vijesti

Što je ozonski omotač?

Zrak je smjesa plinova. U zraku se nalaze plinovi dušik, kisik, ugljikov dioksid i drugi. U višim slojevima atmosfere nalazi se plin ozon, on nastaje od atoma kisika. Ovaj plin najgušći je na visini od oko 20 – 25 km te oko Zemlje čini takozvani ozonski omotač. Ozonski omotač sprječava prodor štetnih UV zraka te nas štiti od njih. Ozonski omotač omogućuje život na Zemlji.

Što su ozonske rupe?

Znanstvenici redovito kontroliraju atmosferu, prate sastav zraka te prate stanje ozonskog omotača. Pred kraj 20. stoljeća znanstvenici su uočili da se ozonski omotač na pojedinim dijelovima jako stanjio i da kroz te dijelove omotača prolaze UV zrake. UV zrake su štetne. One oštećuju našu kožu i uzrokuju rak. Oštećenja ozonskog omotača nazivamo ozonskim rupama.
Ozonski omotač oštećuju spojevi koji se upotrebljavaju u rashladnim uređajima (klima uređaji, hladnjaci) i potisnim plinovima nekih sprejeva. Zbog toga se otpad ne smije bacati u prirodu. Kako bi se spriječilo oštećenje ozonskog omotača bilo je nužno smanjiti upotrebu štetnih tvari koje ga oštećuju.
Godine 1985. usvojen je dokument pod nazivom Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača. Zemlje koje su potpisale ovaj dokument prihvatile su prijedloge protiv upotrebe štetnih spojeva kako bi se smanjilo oštećivanje ozonskog omotača. Međutim, ovi štetni spojevi su se i dalje proizvodili. Tek potpisivanjem još jednog dokumenta, Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, ukida se proizvodnja spojeva koji uništavaju ozonski omotač. Montrealski protokol potpisan je 16. rujna 1987. Protokol su tada potpisale 22 zemlje. Do danas ovaj ugovor potpisalo je 197 zemalja.

16. rujan proglašen je Međunarodnim danom očuvanja ozonskog omotača, u znak sjećanja na datum potpisivanja Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska je1991. godine postala potpisnica Montrealskog protokola.

Diana Marin,prof.

Skip to content