Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim državama svijeta. Na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru donesena je Konvencija o zaštiti vlažnih staništa, koju je do danas potpisalo više od 159 zemalja, među kojima i Hrvatska.
Ramsarska Konvencija je sporazum koji čini okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i razumnom iskorištavanju močvara. Među 116 zemalja koje su potpisale Ramsarsku konvenciju nalazi se i Hrvatska, a na Ramsarskom popisu su i naša močvarna područja poput Crne Mlake, Donji tok Neretve, Kopački rit, Lonjsko i Mokro polje.
Cilj Ramsarske konvencije je upisati što je moguće veći broj močvara koje zadovoljavaju postavljena mjerila konvencije.
Ključne činjenice o zaštiti močvara:
- Ramsarska konvencija: Međunarodni sporazum za zaštitu močvara, koji je Hrvatska potpisala 1991. godine.
- Značaj: Močvarna područja obuhvaćaju samo 6% Zemljine površine, ali u njima živi 40% svih biljnih i životinjskih vrsta.
- Ramsarska područja u Hrvatskoj: Parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, te posebni rezervati ribnjaci Crna Mlaka i Donji tok Neretve.
- Ugroženost: U posljednjih 50 godina izgubljeno je 50% svjetskih močvarnih područja zbog isušivanja i onečišćenja.
Močvarna staništa djeluju kao “bubrezi” krajolika, čiste vodu, zadržavaju hranjive tvari i obnavljaju podzemne zalihe vode, čime su neprocjenjiva za održivi razvoj.
Močvarna staništa su najugroženiji ekološki sustavi – zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih bogatstava. Naime, u posljednjih 50 godina izgubljeno je 50 posto močvarnih područja u svijetu. Stoga je svrha Konvencije osigurati njihovo očuvanje i razumno iskorištavanje.
Močvare su veoma važne zbog svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, a ubrajaju se među najugroženije ekosustave zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih resursa.
Biološko ekološka grupa