preskoči na sadržaj

Osnovna škola Bijaći

Login

"Dok ne cijenite sebe, nećete cijeniti ni svoje vrijeme. Dok ne cijenite svoje vrijeme, nećete ništa učiniti s njim."
M. Scott Peck
: Citati o vremenu

SafetyNet - Bitka za sigurnost

Eko - panoi

Eko panoi ožujak

 

Sve eko panoe možete pogledati klikom na OVDJE

PRVI SVJETSKI RAT

Globalnoj inicijativi Happy pridružili su se i učenici naše školi filmom izrađenim na satu informatike.

Film izradile Ana Guja i Sofija Ritta Bojčić

Anketa
Koliko vremena provodite na internetu dnevno








Raspored odvijanja nastava

JUTARNJA SMJENA

  1. 8.00 – 8.45  
  2. 8.50 – 9.35  
  3. 9.40 – 10.25

VELIKI ODMOR 10.25 – 10.45  

  1. 10.45 – 11.30  
  2. 11.35 – 12.20
  3. 12.25 – 13.10 

POSLIJEPODNEVNA SMJENA

  1. 14.00 – 14.45
  2. 14.50 – 15.35
  3. 15.40 – 16.25

VELIKI ODMOR 16.25 – 16.45

  1. 16.45 – 17.30
  2. 17.35 – 18.20
  3. 18.25 – 19.10
Radovi učenika

Školski list Kapljice

Kapljice 2022

Kapljice 2022

Kapljice 2022

Kapljice 2021

Kapljice 2019.

Kapljice 2018.

kapljice 2015/2016

Kliknite na naslovnicu da biste prelistali časopis

Vremenik II. polugodište 2018./.2019.

Brojač posjeta
Ispis statistike od 9. 6. 2011.

Ukupno: 714943
Ovaj mjesec: 4631
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Vesna Parun (Zlarin, 10. travnja 1922. – Stubičke Toplice, 25. listopada 2010.)
Autor: Administrator , 8. 4. 2022.

Povodom stote obljetnice rođenja naše najveće pjesnikinje Aktiv Hrvatskog jezika osmislio je prigodne aktivnosti. Učenici predmetne nastave upoznali su se s likom i djelom Vesne Parun. U sklopu Tjedna kreativnosti realizirane su literarne radionice na kojima su učenici pisali ostvaraje nadahnute poezijom za djecu te ljubavnim i refleksivnim pjesmama autorice. 8.b razred izradio je plakate u digitalnom obliku, a zatim su se i sami kreativno izražavali stvarajući blackout poeziju dostupnu na poveznici u privitku. Tematskim likovnim radovima obilježavanju su se pridružili i učenici 2.d, 4.a, 4.d i 4.e razreda te njihove učiteljice Ana Sučić, Benita Vladušić, Marina Grgin i Mirjana Dražin. U atriju škole učiteljice Hrvatskog jezika Ivanica Debak Banović i Lucija Carev postavile su prigodni pano s učeničkim radovima od kojih literarne možete pogledati u priloženoj prezentaciji.

Ovo je skromni doprinos naše škole ženi koja je zadužila hrvatsku književnost, a kojoj se za života to nije dovoljno priznavalo.


Vesna Parun

(Zlarin, 10. travnja 1922. – Stubičke Toplice, 25. listopada 2010.)

Vesna Parun rođena je na otoku Zlarinu 10. travnja 1922. godine. Živjela je skromno često mijenjajući mjesto stanovanja zbog očevog posla. Od malih nogu oduševljavala je svojom bistrinom, željom za učenjem i ljubavlju prema poeziji. Prve stihove objavila je još kao djevojčica u školskom časopisu Anđeo Čuvar.

Nakon mature seli u Zagreb gdje je upisala studij romanistike na Filozofskom fakultetu, a nakon njega i studij filozofije, ali ih nikada nije privela kraju. O svome obrazovanju znala je reći: U školi se moglo naučiti mnogo, i u osnovnoj i, kasnije, u srednjoj, i o gramatici i o prirodopisu; manje o povijesti i o zvijezdama na nebu, a o čovjeku i životu – gotovo ništa!”

Godine 1947. objavljuje svoju prvu zbirku poezije Zore i vihori u kojoj je odredila svoj pjesnički stil, osjećajan i liričan, u kojem dominiraju ljubav i doživljaj prirode. Premda tadašnja politika nije bila zadovoljna njezinom poezijom, to ju nije pokolebalo. Nastavlja pisati i objavljuje zbirke Crna maslina (1955.), a potom i Ropstvo (1957.), Pusti me da otpočinem (1958.) te Ti i nikad (1959.) u kojim se potvrđuje kao pjesnikinja zaokupljena ljubavlju.

Nesretna žena željna ljubavi

Njezin život obilježio je niz nesretnih ljubavi koje su joj, uz česta obolijevanja, otežale studij. Ostavljena zbog druge žene, autorica prolazi kroz teško životno razdoblje, prekida studij te piše jednu od svojih najpoznatijih pjesama Ti koja imaš nevinije ruke.

Privremenu sreću u ljubavi pronašla je u Bugarskoj gdje je boravila od 1962. do 1968, no i to razdoblje ne prolazi bez nevolja. Vraća se u Zagreb nakon razvoda, siromaštva i političkih afera. Dom pronalazi u Studentskom gradu u zagrebačkoj Dubravi gdje stanuje sve do 2000. godine. Živjela je u skromnim prilikama, često bez struje i vode, negodujući što živi na rubu grada.

Drugima najbolja, nama neshvatljiva

Premda proslavljena kao pjesnikinja, Parun je ostavila značajan trag i u kazalištu, dječjoj književnosti te prozi. Uprizorena su njezina dramska djela Marija i mornar i Magareći otok. U književnosti za djecu najzapamćenije su njezine bajke u stihu o životinjama, pogotovo one s mačjim protagonistima, Mačkom Džingiskanom i Mikijem Trasijem.

Putuje u Strasbourg na srednjoeuropske pjesničke susrete gdje se druži s brojnim europskim istaknutim pjesnicima, dapače kandidatima za Nobelovu nagradu. Prozvana je velikom damom srednjoeuropske književnosti kao i najboljom pjesnikinjom bivše države. Za svoj izniman književni opus višestruko je nagrađivana. Unatoč brojnim nagradama, u HAZU je primljena samo kao dopisna, nikad kao redovita članica, što se može smatrati propustom Akademije.

Nepokolebljiva i slobodna

Nakon što je oboljela, 2000. godine napušta svoj dom u Zagrebu i privremeno se smješta u Stubičke toplice, ne znajući da će tamo ostati do smrti. Bila je lucidna te je aktivno radila u osami bolničke sobe, uvijek pomalo ljuta i ogorčena na svijet koji ne mari za pjesnike, no do kraja nesalomljiva i duhovita. Sve do posljednjeg daha disala je poeziju. Prema vlastitoj želji sahranjena je pored majke na otoku Šolti. Zapamćena kao žena nepokolebljiva duha, živjela je po svome, slobodno i nekonvencionalno ne pristajući na kompromise ni pod koju cijenu.
Sama je svoju tešku životnu priču slikovito opisala:

Žena pjesnik, ali ne i žena muškobanja, žena nerodilja, ali ne i žena nemajka. Ljubavnica, ali ne i preljubnica. Žena otpor i žena prijekor…

Nadodala bih žena vrijedna divljenja!

Autor: Ivanica Debak Banović

Pjesme Vesne Parun i blackout poezija




[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju